Koliko firme imaju keša na računu?

Koliko firme imaju keša na računu? I što to znači za naš svakodnevni život?

Svi naši korisnici - koji koriste naš financijski servis Firmoteku - znaju da kad gledaju financijske podatke  vide i podatak koji se zove „Gotovina na žiro računu na dan 31.12.“ On govori koliko je dotična firma imala novaca na poslovnim računima na 31.12., na kraju poslovne godine. Stručnijim rječnikom „kolika mu je trenutna likvidnost?“

Nama, na Firmoteci taj je podatak bio posebno zanimljiv jer smo zaključili da on odražava karakter vlasnika, vjerovali ili ne. Pa smo tako interno odredili da firme koje imaju malo novaca na računu spadaju u firme koje smo u slengu nazvali „Skupljam za plaću“. Takve firme i njezini vlasnici skloni su ili a) trošiti brže negoli zarađuju tj. preinvestirati se kako bi rekli mi ekonomski stručnjaci da zvučimo ekonomskije ili  b) dizati novac s računa za privatne stvari (npr. znamo za slučaj iz prakse kad je gazda plaćao za motornu jahtu ali nije platio PDV niti je osigurao novac za plaće); ili c) krivo su izračunali RUC tj. nisu dovoljno zaradili – njihov prihod je manji od troška pa se dugoročno postavlja pitanje njegove ekonomske postojanosti ili d) nisu kvalitetno naplatili.
U ovu posljednju d) skupinu vole se ubrojiti gore navedeni koji nisu dovoljno zaradili tj. trošili su izvan svojih mogućnosti. No, gledajući podatke o potraživanjima i njihovim obvezama možemo zaključiti da većina laže/ne govori istinu – oni više duguje negoli što drugi njima duguju. Pojednostavljeno, troše više ili zarađuju manje negoli što troše.

Znamo i one koji se opravdavaju pa kažu da ne valja imati novaca na računu jer a) odmah će ti doći porezna, b) preuzet će te neprijateljska firma jer vidi da imaš dobar RUC *i slične bajke, oprostite na izrazu!

Drugu skupinu firmi/ vlasnika koji po nama imaju novaca za barem tri mjeseca rada bez kune budućih  prihoda nazvali smo „Prave Gazde ili Opečeni“ . Njih u ovoj državi ima u ozbiljnoj manjini vidjet ćete u donjoj tablici.

E sad, možda to nikad niti ne bi globalno bilo interesantno da se nije pojavio korona virus. On je zatvorio neke, lančano ugrozio druge , treće i četvrte,usporit će pete i šeste… Ostat će vrlo malo firmi koje neće osjetiti poteškoće.

Pa da vidimo kako su firme bile spremne za koronu, gledajući koliko novaca „čuvaju“ na žiro računu.

Što nas je zanimalo?

Zanimalo nas je koliko RH firme mogu izdržati bez prihoda, samo s novcima što drže na računu. Zamislili smo situaciju „koliko bi dotična firma izdržala bez kune novog prihoda ili u slengu rečeno prometa?“ ako gledamo koliko ima na žiro-računu.

Statistiku smo radili na 99.039 firmi iz realnog sektora koje imaju rashode veće od 50.000 kn godišnje tj. 4.200 kn/mjesečno. Od obrta uzeti su podaci od obrta tkz. dobitaša. Pa pogledajmo rezultate.

Za koliko dana rada firme imaju keša, ako nemaju prihoda?

Pogledajte tablicu za Republiku Hrvatsku (niže su linkovi za podatke po Županijama) :

Podaci se odnose na 99.039 firmi U REPUBLICI HRVATSKOJ koje su u 2018. godini imale ukupne rashode jednake ili veće od 50.000 kn

 
               
 

IMAJU GOTOVINE ZA PREKO 12 MJESECI

IMAJU GOTOVINE ZA 6-12 MJESECI

IMAJU GOTOVINE ZA 3-6 MJESECA

IMAJU GOTOVINE ZA 1-3 MJESECA

IMAJU GOTOVINE ZA 1 TJEDAN -1 MJESEC

IMAJU GOTOVINE ZA MANJE OD 1 TJEDAN

UKUPNO

BROJ FIRMI

3.894

4.981

9.097

21.618

25.781

33.668

99.039

BROJ ZAPOSLENIH

11.175

26.562

63.335

293.528

266.684

243.630

904.914

UKUPAN PRIHOD

9.198.245.776

21.309.249.115

42.129.954.796

143.310.297.473

212.597.886.872

307.903.833.938

736.449.467.970

% Firmi u ukupnom broju firmi

3,93%

5,03%

9,19%

21,83%

26,03%

33,99%

100%

% zaposlenih u ukupnom broju zaposlenih

1,23%

2,94%

7,00%

32,44%

29,47%

26,92%

100%

% Prihoda u ukupno ostvarenom prihodu

1,25%

2,89%

5,72%

19,46%

28,87%

41,81%

100%

Zaključak?

Vidljivo je da 60% firmi ima novaca samo za rad do 1 mjesec, ako ostane bez novih prihoda. Plaši podatak da od tog broja čak njih 34% ima novaca samo do 7 dana! Govorimo o 33.000 firmi i preko 249.000 zaposlenih.
S druge strane ljestvice je 9,19% (9.097) firmi koje bi imale novaca za pokriće troškova od 3 mjeseca do 6 mjeseci, u uvjetima rada bez kune prihoda.

Najboljih firmi –visokolikvidnih – one koje bi mogle izdržati više od 12 mjeseci - je 3,93% (3.894) u kojima radi 1,23% (11.175) zaposlenih koje bismo mogli nazvati Srećkovićima.

Dakle, ovisno koliko će u narednim danima biti prihodi nekih firmi bit će loše ili lošije, što se tiče mogućnosti plaćanja svojih troškova (likvidnost). U ovom trenutku važno je čim više održati radnu aktivnost ali i likvidnost jer u protivnom možemo govoriti da preko 60.000 firmi ili 60% firmi će biti u problemu te da 590.000 zaposlenih mogu ostati bez posla ili u boljem slučaju imati značajno manju plaću (minimalac?).

Stoga želimo da se čim prije svi vratimo na svoja radna mjesta (j**š rad od kuće!) i da privreda čim prije krene dalje. Dakle, budimo naivno pozitivni, konstruktivno kreativni te zasučimo rukave u ganjanju efektivnog rada jer nema nam druge.

Ako vas zanima kako neka  firma radi i zarađuje upišite njihov naziv (ili OIB) na www.firmoteka.hr  te za cijenu jedne kave saznajte financijsku krvnu sliku. Ako ste veletrgovci ili radite u B2B segmentu instalirajte naš API i u svakom trenutku imajte podatke o financijskoj snazi svojih partnera – direktno u svom poslovnom sustavu; ERP-u, CRM-u …

Također, ako vas zanima kakvi su podaci za firme iz vaše lokalne zajednice  pogledajte kako dotična tabela izgleda za vašu županiju

za PGŽ: https://blog.firmoteka.hr/post/koliko-firme-imaju-kesa-na-racunu-u-pgz-u

za grad ZAGREB: https://blog.firmoteka.hr/post/koliko-firme-imaju-kesa-na-racunu-u-gradu-zagrebu

za SPLITSKO-DALMATINSKU županiju: https://blog.firmoteka.hr/post/koliko-firme-imaju-kesa-u-splitsko-dalmatinskoj-zupaniji

za OSJEČKO-BARANJSKU županiju: https://blog.firmoteka.hr/post/koliko-firme-imaju-kesa-na-racunu-u-osjecko-baranjskoj-zupaniji

za ZAGREBAČKU županiju: https://blog.firmoteka.hr/post/koliko-firme-imaju-kesa-u-zagrebackoj-zupaniji

za KARLOVAČKU županiju: https://blog.firmoteka.hr/post/koliko-firme-imaju-kesa-na-racunu-u-karlovackoj-zupaniji

za DUBROVAČKO-NERETVANSKU županiju: https://blog.firmoteka.hr/post/koliko-firme-imaju-kesa-na-racunu-u-dubrovacko-neretvanskoj-zupaniji

za KRAPINSKO-ZAGORSKU županiju: https://blog.firmoteka.hr/post/koliko-firme-imaju-kesa-na-racunu-u-krapinsko-zagorskoj-zupaniji

za ISTARSKU ŽUPANIJU: https://blog.firmoteka.hr/post/koliko-firme-imaju-kesa-na-racunu-u-istarskoj-zupaniji

za ŠIBENSKO-KNINSKU županiju: https://blog.firmoteka.hr/post/koliko-firme-imaju-kesa-na-racunu-u-sibensko-kninskoj-zupaniji

za ZADARSKU županiju: https://blog.firmoteka.hr/post/koliko-firme-imaju-kesa-na-racunu-u-zadarskoj-zupaniji

za BJELOVARSKO-BILOGORSKU županiju: https://blog.firmoteka.hr/post/koliko-firme-imaju-kesa-na-racunu-u-bjelovarsko-bilogorskoj-zupaniji

za KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKU županiju: https://blog.firmoteka.hr/post/koliko-firme-imaju-kesa-na-racunu-u-koprivnicko-krizevackoj-zupaniji

za MEĐIMURSKU županiju: https://blog.firmoteka.hr/post/koliko-firme-imaju-kesa-na-racunu-u-medimurskoj-zupaniji

Možda će nekoga zanimati - od kuda nam podaci, kako smo računali?

Osnova izračuna nam je bila posljednji dostupni financijski izvještaji za 2018 godinu, te smo ukupne rashode neke firme podijelili s 12 mjeseci i tako dobili tkz. mjesečni trošak. Potom smo taj iznos usporedili s iznosom novaca na računu.

Npr. ako firma ima 1.200.000 kn rashoda na godišnjem nivou znači da ima 100.000 kn/mjesečnih rashoda (recimo troškova, izdataka da nas razumiju izvan računovodstvene struke). Ako ta ista firma na dan obračuna 31.12. prikazala da na žiro-računu ima 50.000 kn znači da ima novaca za 15 dana. Naravno, da ova metoda ima i malih zamjerki ali za globalnu sliku je dovoljno točna, nažalost.

Iz izračuna smo maknuli tvrtke koje imaju manje od 50.000 kn rashoda godišnje jer to je manje od 4.200 kn mjesečnog troška. Takvih firmi u državi ima oko 12.000.

Zanemarili smo sezonalnost jer sezona u jednoj djelatnosti se može anulirati sa sezonalnošću u drugoj djelatnosti te nema većeg utjecaja na prikazanu statistiku, mišljenja smo.

*RUC = razlika u cijeni, danas u moderni nazivi EBITDA, marža, profit …

*Napomena: ovaj je tekst pisan govornim jezikom, s čim manje stručnih termina  da ga čim više ljudi razumije :-)